ASISTENT U NASTAVI
(osobni asistent u nastavi)
DJECA KOJA UČE ZAJEDNO, UČE ŽIVJETI ZAJEDNO
(sa http://www.uni.edu/coe/inclusion/ )
Inkluzivna edukacija je pristup usmjeren na obrazovne potrebe sve djece, mladih i odraslih sa posebnim usmjeravanjem na ranjive skupine u smislu marginalizacije i isključivanja. Principi inkluzivne edukacije prihvaćeni su na Svjetskoj konferenciji o pristupu i kvaliteti edukacije osoba s posebnim potrebama u Salamanci 1994. i na Svjetskom edukacijskom forumu u Dakar-u, 2000. Ideja inkluzivne edukacije je podržana i UN standardnim pravilima o izjednačavanju mogućnosti za osobe s posebnim potrebama proklamirajući da su participacija i jednakost za sve ljudske različitosti prirodne, doprinose bogatstvu svakog društva i moraju se odražavati i u školama. Škole moraju osigurati mogućnost inkluzije kroz veći izbor metoda i individualnog pristupa. Inkluzivna edukacija znači da škole mogu osigurati dobru edukaciju svim učenicima neovisno o njihovim različitim mogućnostima. Prema svoj djeci odnosi se s poštovanjem i osigurava jednaka mogućnost zajedničkog obrazovanja. Inkluzivna edukacija je proces koji se razvija i napreduje.
Dokumenti koji su trenutno važeći u RH, a u smislu obrazovanja učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama su slijedeći:
U okviru HNOS-a postoji dio:
Razvoj novog sustava za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
HNOS unaprjeđuje hrvatsko školstvo na načelima škole za sve, uvažavajući posebne odgojno-obrazovne potrebe i posebne potrebe skupina i pojedinca.
Od učitelja se očekuje da omogući svakom učeniku da bude uspješan. Uz sadržajne i organizacijske prilagodbe s diferenciranom nastavom predviđaju se i potrebne arhitektonske prilagodbe. Za učenike čija postignuća značajno zaostaju za očekivanom razinom, predviđaju se individualni pristupi i prilagođeni sadržaji. To se posebno odnosi na završne razrede i na one sadržaje koji se većim dijelom temelje na apstraktnome mišljenju. U suradnji s učenicima i obiteljima, predviđaju se djelatnosti koje će ih uvesti u svijet rada, u skladu s budućim zanimanjem, potrebama i mogućnostima mjesne samouprave radi lakšeg zapošljavanja. Predviđa se partnerska suradnja s ustanovama i institucijama koje su pod ovlašću i drugih ministarstva.
U dokumentu:
Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. – 2010.
a. Obrazovanje za djecu s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Republika Hrvatska u svoj odgojno-obrazovni sustav uključuje djecu i učenike/ce s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. Zakonom o predškolskom odgoju i naobrazbi[1] uređeni su upisni prioriteti djece s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama u dječje vrtiće. Osnovnoškolsko obrazovanje je za njih, kao i za svu drugu djecu, obvezatno i besplatno, a također imaju prednost pri upisu u srednje škole. Ipak, zbog nedovoljnih financijskih sredstava i arhitektonske neprimjerenosti škola, brojni učenici/ce s tjelesnim oštećenjima nisu u potpunosti uključeni u redovni sustav odgoja i obrazovanja.
Kako bi se postigla kvalitetnija integracija učenika/ca s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, nužno je bolje osposobljavanje nastavnoga osoblja za rad s njima. U svezi s time postojeće će se učiteljsko i nastavničko osoblje osposobiti kroz procese profesionalnog usavršavanja. Osuvremenit će se programi za odgoj, obrazovanje i osposobljavanje učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama te ustrojiti sustav praćenja i nakon završetka njihova školovanja. Uredit će se odnosi u posebnim ustanovama koje su pod upravom Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, kako bi se osigurali uvjeti za pružanjem njihove stručne potpore redovnom školskom sustavu.
Razvojni ciljevi:
- Osigurati arhitektonsku dostupnost odgojno-obrazovnih ustanova djeci i učenicima/ma s motoričkim oštećenjima.
- Težiti da se djeca i učenici/ce s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama uključuju u primjerene sadržaje odgojno-obrazovnih ustanova na mjesnoj razini.
- Urediti odgoj i obrazovanje za djecu s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama dodatnim pravnim i stručnim propisima.
- Povećati prilagodljive i raznovrsne ponude programa s ciljem povećanja uključenosti djece s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama u odgojno-obrazovni sustav i društvo u cjelini.
Dok:
Nastavni plan i program za osnovnu školu
9. RAD S UČENICIMA S POSEBNIM POTREBAMA
Suvremena hrvatska škola omogućuje i potiče integraciju učenika s lakim teškoćama u razvoju u redoviti školski sustav, što ovisi o stupnju teškoće i procjeni posebne odgojno-obrazovne podrške koju učenici s teškoćama u razvoju trebaju, odnosno o uvjetima koje pruža škola i omogućuje lokalna zajednica. Prema novim terminologijskim određenjima učenici s teškoćama u razvoju kategoriziraju se u učenike s posebnim potrebama, jer njihova integracija u redoviti osnovnoškolski sustav podrazumijeva prakticiranje posebnih sadržaja, načina, metoda rada i vrjednovanja postignuća. Učenici s lakim teškoćama u razvoju u pravilu se uključuju u redovite razredne odjele, te svladavaju redovite nastavne programe uz individualizirane načine rada s obzirom na stručnu procjenu posebnoga odgojnoobrazovnog djelovanja, o kojemu mišljenje i prosudbu donosi poseban tim stručnjaka.
Redoviti sustav odgoja i obrazovanja osnovne škole omogućuje dva vida integracije djece s teškoćama u razvoju:
a) potpunu integraciju, i
b) djelomičnu integraciju.
Potpuna integracija podrazumijeva uključenost učenika s teškoćama u razvoju u razredni odjel, izradbu i primjenu posebno prilagođenih programa za učenika s teškoćom ili teškoćama u razvoju, koje kreira učitelj u suradnji s defektologom i drugim stručnim suradnicima. S posebnim programom treba upoznati roditelje/skrbnike. Najveći broj učenika s posebnim obrazovnim potrebama potpuno je integriran u redovne razredne odjele i to na način da u jednom razrednom odjelu mogu biti najviše tri učenika s posebnim obrazovnim potrebama. Pravilnikom o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu u osnovnoj školi (NN, 74/99.) utvrđeno je da razredni odjel u koji je uključen jedan učenik s teškoćama u razvoju, može imati najviše 28 učenika, s dva učenika s teškoćama u razvoju razredni odjel može imati najviše 26 učenika, a s tri učenika s teškoćama u razvoju razredni odjel može imati najviše 24 učenika.
Pravilnikom o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (NN, 23/91.) utvrđeni su primjereni oblici školovanja učenika s posebnim obrazovnim potrebama. Za učenike sa senzoričkim i motoričkim oštećenjima (vida, sluha, tjelesnih oštećenja) koji su potpuno integrirani u redovite razredne odjele organizira se produženi stručni postupak u skupinama od 6 do 10 učenika nakon nastave.
Djelomična integracija podrazumijeva uključenost učenika s teškoćama u razvoju, najčešće s lakom mentalnom retardacijom, djelom vremena u razrednom odjelu sa skupinom učenika koji rade prema Nastavnom planu i programu za osnovnu školu, a dio programa svladavaju prema posebnom Okvirnom nastavnom planu i programu za učenike s teškoćama u razvoju, kojega realizira defektolog u posebnom razrednom odjelu.
Učenici s lakom mentalnom retardacijom bez utjecajnih teškoća u razvoju školuju se u sustavu djelomične integracije u posebnim razrednim odjelima u kojima svladavaju nastavne sadržaje hrvatskoga jezika, matematike i prirode i društva, dok nastavne sadržaje likovne i glazbene kulture te tehničke i tjelesne i zdravstvene kulture svladavaju u redovitom razrednom odjelu, uglavnom po prilagođenom programu.
U odgojno-obrazovnom radu s učenicima s teškoćama u razvoju pozornost se usmjerava na sposobnosti i potrebe učenika, individualizaciju odgojno-obrazovnoga i nastavnog rada, te osiguravanje dodatne podrške primjenom rehabilitacijskih programa, uključivanjem osposobljenih asistenata u nastavi i dr.
Uvođenjem Asistenta u nastavi cilj je olakšati integraciju učenika s teškoćama u razvoju i povećati njihovu mogućnost upisa u redovne škole. Unapređuje se kvaliteta školovanja djece s i bez teškoća u razvoju u redovnim osnovnim školama, i uz druge preduvjete, inkluzivnu edukaciju.
Dugoročni cilj je postojanje radnog mjesta Asistenta u nastavi za učenike s posebnim edukacijskim potrebama u okviru sistema inkluzivne edukacije. Inkluzivna edukacija omogućit će obrazovanje velikog broja djece u svom prirodnom socijalnom okruženju, što će doprinijeti da se što manji broj djece zbog obrazovanja izdvaja iz obitelji.
Uključivanjem djece s posebnim potrebama u redovne škole postiže se i
socijalizacija djece s teškoćama u razvoju
integracija djece s teškoćama u razvoju
bolji stav nastavnika prema integraciji djece s teškoćama u razvoju
odrastanje djece s posebnim potrebama u prirodnoj okolini
prihvaćanje različitosti
razvoj tolerancije
hrabrost u traženju i primanju pomoći od drugih
razvoj kompletne ličnosti
jačanje osobnosti djece s teškoćama u razvoju
jačanje odnosa JA MOGU…
Asistentova uloga pružati ''tehničku pomoć'' djetetu s posebnim edukacijskim potrebama, nastavniku i čitavom razredu, ovisno o potrebama u datom trenutku. Boravak djeteta u školi tako je manje stresan za dijete, nastavnika i čitav razred.
Osoba koja obavlja posao asistenta mora imati završenu srednju školu, sklonost ka obavljanju ovog specifičnog posla i dodatnu edukaciju.
Asistentov posao određuje stručni tim škole uz pomoć vanjskih suradnika, ovisno o potrebama učenika s posebnim potrebama. U nekim slučajevima je to pomoć u pisanju, čitanju, vježbanju, objašnjavanju, pomoć pri spremanju torbe, mobilnosti i sl.
Asistent u nastavi je jedan od preduvjeta kvalitetne inkluzivne edukacije.
DUŽNOSTI ASISTENATA
Asistent pruža tehničku pomoć, roditelj ukazuje na posebnosti, a stručni tim škole određuje nivo i količinu podrške koju asistent pruža pojedinom učeniku.
Posao asistenata u školi nije biti rehabilitator, radni terapeut ili sl.
Od asistenta, zaduženog za učenika s teškoćama u razvoju očekuje se da:
SVAKODNEVNO:
dolazi 10 minuta prije učenika u školu
učenika dočekuje vani, prihvaća ga od roditelja ili organiziranog prijevoza
uvodi u školu, vodi učenika koji hoda uz pomoć, ili vozi u kolicima učenika koji se ne može samostalno kretati
priprema učenika za ulazak u učionicu (pomoć pri skidanju jakne i sl. )
pomaže pri toaleti - specifičnosti objašnjava roditelj
u učionici učenika smješta na mjesto, priprema knjige, pribor,
u dogovoru s učenikom, ili s učiteljem, stručnim suradnikom, zapisuje potrebno gradivo, prepisuje s ploče - važno je upisati ključne riječi, nove pojmove ili postupke u matematici - rukopisom čitkim za učenika, gramatički i pravopisno točno
asistent pomaže učeniku u rukovanju priborom za geometriju ili crta umjesto učenika, također i u likovnom priprema učeniku sav pribor, pridržava ruku učenika
asistent potiče učenika, usmjerava ga na nastavi - pridržava udžbenik, fiksira radne listiće ili bilježnice na podlogu
pomaže pri izvedbi praktičnih radova prema naputku učitelja ina zamolbu učenika
na satu TZK sudjeluje s učenikom u aktivnostima koje učenik može obavljati, ako su aktivnosti za učenika prezahtjevne, asistent će s učenikom na strunjači u jednom kutku dvorane raditi vježbe koje će mu prethodno sugerirati fizioterapeut. (Ukoliko učenik leži na strunjači i okreće se s leđa na bok, puzi, radi aerobne vježbe, ili sl. to je već znatno bolje nego da učenik sjedi u kolicima ili na stolici.)
za vrijeme odmora donosi užinu, odvodi učenika do toaleta ako je potrebno, premješta učenika u drugu prostoriju
na kraju nastave prati učenika do prostorije za objed, ili do defektologa, dok će neke učenike asistent pratiti do prijevoza ili roditelja koji ga vode/voze kući.
POVREMENO:
Očekuje se od asistenta praćenje učenika na izvan učioničku ili terensku nastavu (pomoć u kretanju i obavljanju praktičnih radova i sl.)
Sva podrška pruža se u mjeri u kojoj je to potrebno ovisno o sposobnostima učenika i potiče se osamostaljivanje u okviru mogućnosti učenika.
Svrha i jedan od osnovnih ciljeva Udruge je inkluzija djece s posebnim potrebama u redovne tokove društva. Zalažemo se za inkluziju djece s posebnim potrebama u redovne vrtiće, osnovne, srednje škole i fakultete. Smatramo da samo putem inkluzije djece, i stavljajući ih u ravnopravan položaj s vršnjacima omogućavamo djeci s posebnim potrebama razvoj usmjeren prema samostalnom i aktivnom življenju u budućnosti.
Dio djece, članova naše Udruge, pohađao je redovne osnovne zagrebačke škole. Kako bi obrazovni proces bio lakši i za djecu/učenike i za njihove nastavnike pokrenuli smo projekt Asistenta u nastavi.
2005. godine na natječaju Ministarstva obitelji, branitelja i međugenaracijske solidarnosti, a uz suglasnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa prvi puta smo pokrenuli projekt. Školske godine 2005./2006. korisnici su bili učenici (članovi naše udruge) s posebnim potrebama integrirani u osnovne škole grada Zagreba. Njih 14 u 5 redovnih zagrebačkih škola. U projektnom razdoblju od 01.11.2005. do 30.04.2006. realizirano je više od 3500 h rada asistenata.
Slijedeće projektno razdoblje obuhvaćalo je prvo polugodište školske godine 2006./2007. i u projekt je bilo uključeno 10 škola sa 21-im učenikom s više od 5.500 h rada asistenata.
Evaluacija ankete koju je ispunilo nastavno osoblje na skali 1-5 pokazala je da:
su osobno zadovoljni provedenim projektom (4,86)
je održavanje nastave jednostavnije (4,86)
je smanjen stres nastavnog osoblja (4,64)
je smanjen stres učenika s pp (4,75)
su poboljšane socijalne vještine učenika s pp ( 4,60)
postoji napredak u savladavanju školskog gradiva ( 4,60)
se povećala samostalnost učenika (4,03)
su zadovoljni komunikacijom s asistentima (4,86)
ih prisustvo u razredu ne ometa (3,81)
su zadovoljni komunikacijom s roditeljima (4,28)
su zadovoljni komunikacijom s učenikom (4,72)
su zadovoljni komunikacijom s voditeljima projekta (4,59)
se osjećaju kompetentno za rad s djecom s posebnim potrebama (3,62)
je projekt ispunio svrhu (4,68)
je edukacija bila dostatna (3,76)
postoji potreba za specijalnim temama edukacije (4,35)
projekt treba nastaviti (4,96)
Posljednje projektno razdoblje obuhvaćalo je prvo polugodište školske godine 2007./2008. i naša Udruga financirala je asistente za 16 učenika u 8 osnovnih škola.
Sva nabrojana projektna razdoblja projekt je sufinanciran s pozicije sredstava dobivenih na natječaju Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, te u posljednjem razdoblju manjim dijelom, Hrvatske lutrije.
TKO SU (BILI) ASISTENTI?
Naša udruge u provođenju aktivnosti ovog projekta ima/la suradnike - asistente iz redova studenata/apsolvenata različitih visokih i viših škola, većinom Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, Zdravstvenog veleučilišta i Pedagoške akademije. Gotovo svi iskazuju zadovoljstvo što su imali ili imaju priliku raditi u praksi s učenicima s posebnim edukacijskim potrebama, što će imati utjecaja na njihov budući rad u struci.
Održan je niz predavanja i radnih sastanaka na kojima su doeducirani za specifične potrebe, odnosno na kojima smo rješavali probleme i dileme.
U okviru priprema izvođenja projekta prije početka školske godine 2007./2008. uspostavljena je suradnja s Gradskim uredom za obrazovanje, kulturu i šport koji se uključio u financiranje dijela asistenata u zagrebačkim osnovnim školama. Na taj način, značajno se povećao broj djece s posebnim edukacijskim potrebama koja u okviru redovnog sustava imaju podršku u nastavi. Uspostavljena je koordinacija između naše Udruge i Gradskog ureda za obrazovanje. Naša udruga pronalazi asistente, educira ih, prati, dok Gradski ured plaća naknadu većeg broja asistenata.
Trenutno više od 40 učenika u više od 18 osnovnih škola ima asistente. Zagreb ima 104 osnovne škole.
U školama u kojima je asistent prisutan više godina, njegova uloga je prihvaćena i definirana, te se bez većih problema ostvaruju projektni ciljevi. U školama koje su obuhvaćene projektom prvi puta, postoji nesnalaženje i treba uložiti više truda na edukaciji roditelja, nastavnog osoblja i asistenata.
Naša Udruga je na natječaju Erste zaklade za projekte koji su ostvarili značajne rezultate i utjecali na društvene promjene u području socijalne integracije, a koji je raspisan za područje Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije, na koji su prijavljena 402 projekta, kao jedan od dva projekta iz Hrvatske ušao u finale, prvih 20 projekata.
KOMENTAR I BUDUĆNOST
Početkom provođenja projekta i uvođenjem asistenata u nekoliko zagrebačkih škola pokrenut je ''domino efekt''. Roditelji, ali i stručni suradnici i nastavnici kontaktirali su nas u vezi projekta. Kako u okviru postojećih financijskih sredstava, ali i zbog nesigurnosti kontinuiranog financiranja nismo kao Udruga mogli zadovoljiti sve potrebe, upiti i zahtjevi preusmjerili su se ka Gradsko uredu za obrazovanje koji se uključio u financiranje projekta.
Do sada nas je kontaktiralo nekoliko županijskih ureda za obrazovanje, ali i udruga iz čitave RH u želji da pokrenu ovaj način podrške učenicima s teškoćama u razvoju u redovnim školama.
Naša je želja i namjera da ''asistent u nastavi'' uđe u zakonsku regulativu te da njegovu podršku ima svako dijete kojem je ona potrebna, na području čitave RH. Obavezu financiranja imale bi ili lokalne samouprave ili Ministarstvo, ovisno o modelu koji će se primijeniti.
Modeli postoje. U zemljama poput Slovenije, Italije, Irske, Austrije i dr., asistenti su osobe s najmanje završenom srednjom školom i položenom edukacijom za asistenta uz obaveznu sklonost prema toj vrsti posla. Uz
Zbog brojnih upita o projektu trudili smo se, a i ubuduće ćemo, ovu stranicu napraviti što informativnijom i upotrebljivijom za sve koji žele pokrenuti ovakav projekt. Otvoreni smo za sva dodatna pitanja, a sve što bude interesantno stavit ćemo ovdje. Molimo sve one koji pokrenu ili su već pokrenuli projekt, da nam se jave kako bi svi mogli raspolagati zbirnim podacima, te tako lakše ići prema promjeni zakonske regulative.
- linkovi na stranice kojima je tema edukacija - dopunjavat ćemo ih kako ćemo ih pronalaziti na web-u - dojavite nam i Vi - HVALA !!!!
Special Education Support Service - Irska
Irish National Teachers' Organisation - Special Needs Assistants
Special Education Assistant - Capilano College
Special Needs assistants for 500 schools - Minister Hanafin - Irska
Canada - Inclusive Education Initiatives
Learning and Teaching Scotland - Inclusive Education
PBS Parents - Inclusive Education
The Alliance for Inclusive Education - Velika Britanija